Publikacija
Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet će ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga. (Kur′an, Al-Zilzal, 7 - 8)
Ova kur'anska poruka mogla bi se izdvojiti kao moto po kojem su živjeli svi znameniti Bošnjaci kroz našu dugu historiju. Gotovo da nema naselja u našoj domovini gdje nije sačuvan spomen na dobre ljude iz različitih vremena. Prisjetimo se samo nekih od njih: Isa-beg Ishaković, Gazi Husrev-beg, Ferhat-paša, Behram-beg, Karađoz-beg i mnogi drugi. Njihova imena i danas se spominju sa poštovanjem, a njihova dobra djela se uvećavaju svakim danom i poslije njihova preseljenja na bolji svijet jer su svoj imetak u ovom prolaznom životu uložili u trajno dobro - vakufe, koji nam i danas koriste.
Za svaki napredak, na bilo kojem polju, kroz stoljeća Bošnjaci mogu zahvaliti ovim i drugim umnim ljudima, koji su mislili ispred svoga vremena i ulagali u budućnost. Budući da je Bosna oduvijek bila pozornica civilizacija i granica velikih carstava u njoj su se smjenjivali različiti utjecaji i različita državnopravna uređenja. Nova vremena sa sobom su donosila i različite potrebe Bošnjaka, kao i načine na koje su se ove potrebe mogle ostvariti. Vakifi su se tako prilagođavali novonastalim prilikama i uvijek pronalazili najbolja rješenja za usmjeravanje svoga imetka ka plemenitom cilju pomaganja drugim ljudima. Najčešći vid vakufa bile su izgradnje džamija i mesdžida, uz koje bi obavezno dolazili i prateći objekti u vidu musafirhana, javnih kuhinja, česmi, kupatila i sl. Pored toga, vakifi su otvarali i obrazovne institucije poput mekteba i medresa, od kojih neke i danas rade i ispunjavaju svoju misiju širenja korisnog znanja. Za potrebe finansiranja ovih velikih kompleksa ostavljali su dućane, zemljišne i šumske posjede te svoju ušteđevinu. Nažalost, aktivnost brojnih vakufa je prestajala nakon nacionalizacije od strane vlasti, gašenjem ili uništavanjem izvora finansiranja, što je u velikom broju slučajeva rađeno sistematski s ciljem osiromašenja Bošnjaka i Islamske zajednice kao njihove najstarije institucije.
Danas, nakon pada komunističkog režima i pretrpljene agresije i genocida u Republici Bosni i Hercegovini, Islamska zajednica nastoji vratiti svoje vakufe kroz insistiranje na donošenju zakona o restituciji nailazeći pri tome na snažan otpor kako bespravnih korisnika vakufa, tako i državnih organa i drugih institucija u Bosni i Hercegovini. Novi historijski trenutak u kojem se našao naš narod zahtijeva i novi način osnivanja i korištenja vakufa. Savremeni vakufi u Bosni i Hercegovini su po svojoj prirodi fondovi i fondacije sa jasno definiranim ciljevima i načinima djelovanja, sa upravljačkom strukturom koju čini više upravnih organa i sa ciljnim grupama kojima se pomaže. Najpoznatiji vakufi ovog tipa su: Fond za djelatnost obrazovanja, nauke, kulture, ekonomske, finansijske i socijalne sigurnosti Bošnjaka “Bošnjaci” Sarajevo, “Bošnjački institut“ Fondacija Adil- bega Zulfikarpašića, Fondacija Omera Pobrića “Institut sevdaha“ i dr., koji na svoj način doprinose očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta Bošnjaka.
Osnivač i utemeljitelj Fonda “Bošnjaci” je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, vizionar i humanista, rahmetli Alija Izetbegović, a sredstva kojima Fond raspolaže su dar naroda Kraljevine Saudijske Arabije. Od zvaničnog osnivanja 1997. godine Fond je imao jasnu misiju - stipendiranje talentovanih učenika i studenata kao i pružanje podrške projektima koji potpomažu i stimulišu razvoj obrazovanja, nauke, kulture, ekonomske i socijalne sigurnosti Bošnjaka. Nakon uvakufljenja 2001. godine, pored stipendiranja talentovanih učenika i studenata, pružanja podrške i pomoći u obnovi porušenih vjerskih i drugih objekata, tokom agresije na Republiku Bosni i Hercegovinu, Fond je svoje aktivnosti proširio i na organiziranje naučnih skupova i seminara za stipendiste, organiziranje literarnih natječaja, pomoć učenicima povratnicima, organiziranje, posjeta kulturno-historijskim znamenitostima i dr. u čije svrhe je uloženo oko 1.350.000,00 KM s tim da je osnovica uvakufljenog kapitala sačuvana u cijelosti. Smatramo da ulaganje u obrazovanje, nauku i kulturu nije trošak nego najbolja investicija koja će osigurati perspektivu, razvoj i napredak naše zemlje. Poštujući volju Vakifa, navedenu u vakufnami, nastojaćemo očuvati i unaprijediti uvakufljenu imovinu a njen prihod staviti u funkciju realizacije osnovnih ciljeva i zadataka Fonda.
Poučeni iskustvom prethodnih generacija sadržanim u izreci - Sve što se pamti nestaje, a zapisano ostaje - odlučili smo najvažnije rezultate našeg dosadašnjeg rada sakupiti i objaviti u ovoj publikaciji.
Publikacija koja je pred vama svjedočanstvo je koje govori o realizaciji ciljeva i zadataka Fonda “Bošnjaci”, o njegovoj transparentnosti u radu i ustrajnosti u promovisanju nauke, kulture, znanja i podsticanja na dobro, kao zaloga boljeg i sigurnijeg života u budućnosti.
Publikacija je istovremeno i poziv svim pravnim i fizičkim licima da slijede dobrotvore koji su dio svoga imetka uložili u trajno dobro i tako sebi osigurali nagradu Uzvišenog Stvoritelja i na ovom i na budućem svijetu.
Šahin Kerla, direktor